Umete li da prepoznate burnout i šta da radite ako ste ga doživeli?  

Tekst: Milena Veselinović

Poslednjih godina aktuelna je tema mentalnog zdravlja i rešavanja različitih problema sa kojima smo suočeni kao pripadnici generacija izloženih modernim tehnologijama.

Za pojam burnout znalo se još sedamdesetih godina prošlog veka kada ga je prvi put upotrebio Herbert Frojdenberg. On označava dugoročnu mentalnu i fizičku iscrpljenost koja se javlja usled previše stresa, a odlikuje ga gubitak entuzijazma i energije za svakodnevne aktivnosti.

Burnout ne dolazi sam od sebe

Svaki problem sa kojim se suočimo ima svoj uzrok, a burnout je samo manifestacija znatno kompleksnijeg sistema koji opterećujuće deluje na um i telo. Usled prekomerne izloženosti različitim obavezama i odgovornostima, nalazimo se u konstantnom stanju pritiska i preopterećenosti. Obim posla je veliki a rokovi za izvršenje kratki. Burnout se može desiti zbog velikog opterećenja na poslu ali i usled gubitka motivacije. Vrlo često je upravo ovo drugo razlog jer se dešava u praksi da pojedinac ostane bez životnog fokusa.

Da li (ni)je sve u redu?

Pođimo od pretpostavke da poznajete svoje navike. Vašu dnevnu rutinu čine zadaci koje obavljate jer su fiziološke prirode kao i obaveze koje se tiču egzistencije, poput odlaska na posao, spremanje ručka, plaćanje računa. Primećujete li da nešto odskače od ustaljene rutine? Ako vam se čini da se teško budite ujutru za posao, mrzite ponedeljak, na poslu osećate umor iako ste prethodno veče otišli na vreme na spavanje, nemate motivacije za izvršavanje zadataka, patite od čestih glavobolja, gubitka apetita ili nesanice, vrlo je moguće da vas je uhvatio sindrom ’’sagorevanja’’ o kojem govorimo. No, stvari nisu uvek tako crne i nema razloga za strah.

Jabuka na dan i loše vibracije van?

Prihvatanje realnosti je isceljujuće, ili bar početak svakog puta ka pronalasku rešenja. Osobe koje imaju izražene stepen odgovornosti i osobine lidera, koje su usmerene ka postizanju ciljeva jesu u povećanom riziku da razviju burnout sindrom ukoliko ne pronađu razumevanje u kolektivu. Kada prepoznate i osvestite problem koji imate, promena navika može biti spas. Odmaknite se malo kako biste sagledali suštinu i odredili životne prioritete.

Za početak, potrudite se da efikasno raspolažete svojim vremenom. Postavite realna očekivanja od jednog radnog dana i nemojte optereti lični dnevni raspored. Zadatke izvršavajte po važnosti.

Ključ je u balansu između rada i odmora. Slobodno vreme je nešto što svi zaslužuju. Dnevne aktivnosti poput pilatesa, trčanja, vožnje bicikle ili šetnje puno pomažu koncentraciji i hormonalnoj stabilnosti. Ako vam posao prouzrokuje prekomeran stres, razmotrite opciju da promenite svoje navike ili možda kolektiv, ukoliko isti utiče na smanjenje vaše produktivnosti i motivaciju. Promene rutine jesu stresne ali umeju da unesu svežinu u svaki dan i da doprinesu motivaciji pojedinca. Budite nežni prema sebi i dajte vremena formiranju novih, produktivnijih navika koje će sačuvati vaše mentalno zdravlje.

Foto: eleven eleven

POVEZANE VESTI