Šta zaista znače teme Met Gale i kako one utiskuju pečat na kulturu iz godine u godinu

Tekst: Jovana Ristić

U moru crvenih tepiha i modnih spektakala, postoji jedno veče koje se izdvaja svojom veličinom. Tu nije pitanje toga šta nosite, već zašto to nosite.

Met Gala, glamurozna je noć u kojoj moda nije samo deo estetike, već je postala kulturno ogledalo – u kojem se ogleda duh vremena. Ali koliko zapravo razumemo značenje tema koje svake godine dobijaju pažljivo osmišljenu formu? Ko ih definiše, zašto su tako važne i kako menjaju tokove modne i društvene istorije?

Tema 2025: black dandy

Ovogodišnja tema nosi naziv ’’Superfine: Tailoring Black Style’’, i u fokus stavlja afroamerički dendi stil – kao izraz identiteta, otpora i slobode. Izložba koju prati gala večera inspirisana je radom profesorke Monike Miler, autorke knjige Slaves to Fashion: Black Dandysm and the Styling of Black Diasporic Identity, i kustosa Endrjua Boltona sa instituta za kostime pri Met muzeju. Kroz 12 sekcija posetioci će moći da sagledaju transformaciju crnačke mode kroz vekove – od predmeta koji su pripadali porobljenim ljudima u 19. veku, do savremenih dela Pharrell Williamsa i Virgila Abloha.

I dok dendi u opštem pojmu simbolizuje otmenost i individualnost, u ovom kontekstu on postaje politički čin. Kako je sama Miler izjavila, black dandy je bio alat za redefinisanje identiteta, način da se preispita čovekova vrednost u vremenu kada nije bila priznata. Na meti je suštinsko pitanje: ko odlučuje ko je vidljiv?

Ko postavlja teme za ovu svečanost?

Još od kada je Anna Wintour preuzela vođstvo nad ovim događajem 1995, Met Gala je postala mnogo više od modne večeri – pretvorila se u svojevrsnu kulturnu manifestaciju. Teme osmišljava kustos Met muzeja, u saradnji sa modnim i umetničkim kuratorima, ali i sa urednicima Vogue-a. Cilj je da ne samo da inspirišu onim što će zvezde obući za crveni tepih, nego da i otvore prostor za dijalog između mode, istorije, religije, umetnosti.

Više od kostima: duh epohe u svilenim šavovima

Tako je bilo kada je Rihanna zasenila sve u svojoj papa odeždi tokom teme ’’Heavenly Bodies: Fashion and the Catholic Imagination’’, ili kada je Jared Leto odigrao ulogu Karlovog mačka tokom teme posvećene preminulom dizajneru. Iza tih viralnih trenutaka krije se dublje značenje – odraz savremenih opsesija, strahova, čežnji. Teme, svesno ili ne, često prate globalne struje: pitanja identiteta, inkluzivnosti, religije, tehnologije, klimatske krize. Svaka je svojevrsna filozofska rasprava o tome kako se moda koristi da se društvo oblikuje, ali i kritikuje i reinterpretira.

Bez dileme, Met Gala ne izmišlja trendove, ali ih artikuliše. Ono neizgovoreno pretvara u vidljivo. Od 1948. godine kada je sve počelo kao skromna večera u korist muzeja, pa do ove današnje epopeje u eri društvenih mreža, Met Gala je zadržala sposobnost da modom komentariše svet. Ovogodišnja tema je podsetnik da odeća nikad nije neutralna – u igri krojeva i silueta, kriju se priče koje postaju deo narativa o borbi, pripadanju i slobodi.

Foto: Pinterest Arhiva

POVEZANE VESTI