Od prvih protesta do globalne inspiracije – Kako je Dan žena postao više od praznika?

Tekst: Marija Mladenović

Osmog marta nećemo dobiti samo buket cveća ili poruku zahvalnosti, već i podsetnik na više od jednog veka borbe za prava koja danas neretko uzmemo zdravo za gotovo.

Dan žena nije samo datum u kalendaru, već simbol istrajnosti, hrabrosti i nepokolebljivosti.

Kako je sve počelo?

Koreni ovog praznika sežu u 1908. godinu kada je 15 hiljada hrabrih žena marširalo ulicama Njujorka tražeći kraće radno vreme, bolje plate i pravo glasa. Već naredne godine proglašen je prvi Nacionalni dan žena. Ali ideja o internacionalnom danu posvećenom ženama rodila se u Kopenhagenu 1910. godine, kada je nemačka aktivistkinja Klara Cetkin predložila da se ovaj dan obeležava na globalnom nivou. I tako je prvi Međunarodni dan žena obeležen 1911. godine u Austriji, Danskoj, Nemačkoj, Švajcarskoj, a 1975. godine Ujedinjene nacije su ga zvanično priznale kao globalni praznik.

Zašto baš 8. mart?

Kada su se 1917. godine u Rusiji žene udružile u nameri da štrajkuju tražeći ’’hleb i mir’’, nisu ni slutile da će taj dan promeniti istoriju. Carska vlast je nakon četiri dana popustila, a ženama je dodeljeno pravo glasa. U julijanskom kalendaru, tada važećem u Rusiji, ovaj dan se padao 23. februara, što odgovara 8. martu u gregorijanskom kalendaru. Tako je ovaj datum zauvek ostao vezan za žensku borbu i promene koje su oblikovale društvo.

I cvet i revolucija

Iako mnogi vezuju danas ovaj dan sa ritualom poklanjanja cveća, ta tradicija zapravo ima dublje značenje. Italijanski feministi su 1946. godine izabrali mimozu kao simbol ovog praznika, jer predstavlja snagu, senzibilitet i otpornost. Danas se cveće poklanja kao gest poštovanja i zahvalnosti za sve što su žene doprinele društvu u kojem žive, ali je važno zapamtiti da je suština Dana žena u nečemu mnogo širem i značajnijem od ruža i parfema.

Kako se danas obeležava?

Međunarodni dan žena danas se slavi u preko 100 zemalja širom sveta. U nekim državama, poput Kine i Rusije, ovo je zvanični praznik, dok se u drugima obeležava kroz marševe, konferencije, izložbe i javne diskusije o pravima žena.

Više od praznika – Osmi mart nije prilika za slavlje, već stalni podsetnik na borbu koja i dalje traje. Iako su mnoge pravne društvene barijere srušene, put do potpune ravnopravnosti još uvek nije gotov. Ovo je dan kada odajemo priznanje ženama koje su izgradile put pre nas, ali i prilika da se zapitamo – kako možemo nastaviti zajedno ovu misiju? Jer prava žena nisu tek osvojena – ona se neprestano osvajaju.

Foto: Pinterest Arhiva

POVEZANE VESTI