Kazuo Ishiguro – seta suptilno obojena optimizmom

Tekst: Milena Veselinović

Autor koji je u romanima velike emotivne snage otkrio bezdan ispod našeg iluzornog osećaja povezanosti sa svetom – Kazuo Ishiguro.

Upravo je ovako Švedska akademija u svom zvaničnom obraćanju 2017. godine opisala dobitnika Nobelove nagrade za književnost.
Genijalni britanski pisac rođen u Japanu, postao je jedan od najpriznatijih savremenih autora na engleskom jeziku, a njegovo ime nalazi se među najhvaljenijima tvorcima beletristike. Ishigurova dela koja se često bave emotivnim silama i otkrivaju duboke slojeve ljudskog postojanja, privukla su pažnju čitalaca širom planete, donoseći mu brojne nagrade i priznanja ali i status kultnog umetnika. Svojim senzibilitetom nije ukorenjen ni na jednom mestu već iskazuje adaptibilne tendencije i mogućnost putovanja kroz različite kreativne univerzume, čime golica um čitaoca i uvlači ga u svoj maštoviti svet.

Između dve kulture

Rođen u Nagasakiju, rano je pokazao interesovanje za muziku, a posebno za rad Leonarda Cohena i Boba Dylana, što je uticalo na njegovu želju da postane profesionalni tekstopisac. Tokom putovanja po SAD-u i Kanadi, stvarao je demo snimke i pisao dnevnike, istražujući svoju strast prema pisanju. Odrastanje u japanskoj porodici u Velikoj Britaniji omogućilo je Ishiguru da vidi stvari iz drugačije perspektive u odnosu na vršnjake. Ovo jedinstveno kulturno nasleđe oblikovalo je njegov pristup pisanju, omogućavajući mu da istraži složene teme identiteta i pripadnosti.

Autor koji ruši granice

Poznat po svom izazovnom nekonvencionalnom pisanju, u jednom od intervjua izjavio je da je savet „Piši o onome što znaš“ najgluplja stvar koju je čuo, tvrdeći da to podstiče ljude da pišu dosadne autobiografije umesto da rasplinjuje maštu i potencijal. Postao je poznat romanima Bledi pogled na brda (A Pale View of Hills) i Umetnik plutajućeg sveta (An Artist of the Floating World), koji su istraživali japanski identitet i tugu, a kasnije se okrenuo različitim žanrovima, uključujući naučnu fantastiku i istorijsku fikciju. Upravo je naučnofantastični roman sa ljubavnom tematikom Never Let Me Go čija se radnja odvija u paralelnom društvu sličnom našem, proglašen 2005. godine najboljim romanom, čime je Ishiguro stekao svetsku slavu, ali i Nobelovu nagradu za ovo remek-delo.

Više od onoga što oko vidi…

Prema knjizi Never Let Me Go, 2010. godine snimljen je istoimeni film sa Endru Garfildom i Kirom Najtli u glavnim ulogama. Maestralnim stilom Kazuo vešto pripoveda o čitavoj planeti, a ovaj ekranizovani distopijski roman izazvao je brojne polemike i kritike o tome koliko smo zaista slobodni i umemo li da uživamo u svojim vrlinama dok se borimo za ono što želimo. Njegov osmi roman, Klara i Sunce, objavljen 2021. godine, nežna je i dirljiva priča koja govori o robotu Klari kroz prikaz opasnosti koja preti od tehnološkog napretka, ali i budućnosti, značenju ljudskog postojanja, kao i istraživanju dubljeg smisla ljubavi i poverenja. U romanu Ostaci dana (Remains of the Day) oslikava portret ljudskog života koji se odigrava pred nama u svoj svojoj apsurdnosti i duhovitosti, otkrivajući nam svu tragediju neostvarene ljubavi. Danas jedan od klasika, ovaj roman bogat je uspomenama na dane pre Velikog rata, a poslužio je i kao inspiracija za snimanje filma u kojem glavne uloge tumače Anthony Hopkins, James Fox, Christopher Reeve i Emma Thompson. 
Kazuo Ishiguro je moderni pisac koji svojim delima pruža dubok uvid u ljudsku prirodu, vešto gradeći bogati unutrašnji svet kroz svoje protagoniste. Kreativne sinteze žanrova i jedinstveni glas u savremenoj književnosti čine njegove knjige neophodnim štivom za sve ljubitelje literature koji traže dublje razumevanje najskrivenijih osećanja. Njegova dela izazivaju, inspirišu i dovode nas do preispitivanja sopstvenih sloboda.

Foto: Promo

POVEZANE VESTI